Rumunija_vatreno_krstenje
Share on facebook
Share on twitter
Share on linkedin

Vatreno krštenje: odgovor lokalnih fondacija iz Rumunije na krizu izazvanu pandemijom

Napisao Džordž Gruesku, Asocijacija za odnose u zajednici (ARC), Rumunija

Suočeni sa posledicama COVID-19 virusa, 17 lokalnih fondacija širom Rumunije počelo je da prikuplja sredstva za najvažnije zdravstvene službe i pojedince koji su bili najviše pogođeni novonastalom situacijom. Upravo ove lokalne fondacije doprinele su tome da se za ugrožene grupe obezbedi više od 1,8 miliona evra neophodne medicinske opreme i hitne pomoći. Ono što je rumunsko iskustvo pokazalo jeste da se značajni rezultati najčešće postižu kroz jaku međusektorsku saradnju, pre nego izolovanu intervenciju pojedinačnih organizacija.

Prvi slučaj korona virusa u Rumuniji registrovan je 26. februara 2020. godine. U roku od dva meseca, broj slučajeva dostigao je 10.000 i zemlja se suočila sa jednom od najvećih zdravstvenih kriza u istoriji. Statistički, Rumunija na zdravstvenu zaštitu po glavi stanovnika izdvaja najmanje od svih zemalja-članica Evropske unije. Mnogi njeni lekari i medicinske sestre otišli ​​su na bolje plaćene poslove u zapadnoj Evropi. Kako se virus širio zemljama poput Belgije i Italije, urušavajući njihove zdravstvene sisteme, bilo je jasno da će se rumunsko zdravstvo teško izboriti sa pandemijom. Novinske priče o akutnom nedostatku opreme i lekova stalno su ukazivale na potpunu nespremnost zdravstvenih ustanova za ovaj izazov.  

„Bila sam šokirana kada sam saznala da medicinsko osoblje nema zaštitnu opremu. Lekari su mi stalno govorili da nemaju u čemu da dočekaju COVID-19 pacijente“, podseća Danijela Česaru iz Lokalne fondacije Temišvara. Početkom marta se pokazalo da je nedostatak zaštitne opreme akutni problem cele države „Zvali su nas lekari, medicinsko osoblje, pa čak i carinici tražeći pomoć, da im nabavimo maske, vizire – bilo šta – jer nisu imali ništa“, dodaje Danijela. 

Stvaranje urgentnih lokalnih fondova 

„Odluka da se uključimo bila je prilično laka“, kaže Lilijana Kristea iz Lokalne fondacije Galati, „Izgledalo je kao nešto u šta moramo da se uključimo. Osetila sam potrebu da pomognem jer je sve ukazivalo na pogoršanje situacije. Naš izvršni tim se brzo mobilisao, uz pomoć Upravnog odbora koji je podržavao uspostavljanje hitnog fonda od samog početka. Naša online platforma za donacije, koju smo već koristili za prikupljanje sredstava za godišnji polumaraton, ubrzo je pretvorena u platformu za prikupljanje sredstava za Galati lokalni fond. To nam je uštedelo dosta vremena, pošto nismo morali da postavljamo kampanju od nule. Platforma je redizajnirana za nekoliko sati i odmah smo krenuli u akciju.“

Sa ovim su se suočile i mnoge druge lokalne fondacije u Rumuniji. U normalnim okolnostima, lokalne fondacije proleće obično koriste za organizaciju godišnjih fandrejzing događaja kao što su maratoni, plivačke ili trkačke manifestacije. Sredstva prikupljena tokom ovih manifestacija se koriste za podršku lokalnih inicijativa dok se kotizacije za učešće koriste za pokrivanje operativnih troškova lokalnih fondacija. Ovi događaji su uvek izuzetno popularni: ne samo da se koriste za fandrejzing, već doprinose i izgradnji duha zajednice. COVID-19 je, nažalost, pauzirao sve ove planove i odložio ih do daljeg. 

Lokalna fondacija Temišvara je već organizovala timove koji bi učestvovali na Timotonu, njihovom godišnjem događaju koji se održava na proleće i tokom kog su 2019. godine prikupili skoro 100.000 evra. Početkom marta im je već bilo jasno da će Timoton biti otkazan tako da je tim fondacije odlučio da, zajedno sa još jednom lokalnom organizacijom, postojeću platformu za donacije iskoristi da prikupi sredstva za lokalne bolnice. 

„Shvatili smo da imamo kapacitet da brzo i efikasno prikupimo sredstva. Već smo imali učesnike Timotiona, kao i oko 8.000 aktivnih donatora, pa je bilo prilično jednostavno tražiti pomoć od njih, i drugih korporativnih i partnera iz civilnog društva. U prvoj fazi odlučili smo da resurse usmerimo na infektivnu bolnicu Victor Babeš, u kojoj su bili smešteni svi dotadašnji slučajevi COVID-19 u regionu, pa se ona prirodno nametala kao prioritet“, kaže Danijela. 


U međuvremenu, Lokalna fondacija Tara Fagaraš je već planirala svoje prve fandrejzing aktivnosti za poboljšanje stanja u zdravstvenom sistemu, kroz kampanju prikupljanja sredstava za pedijatrijsko odeljenje lokalne bolnice. Po izbijanju pandemije, fondacija je promenila svoj inicijalni cilj i, umesto pomoći pedijatrijskom odeljenju, pokrenula je fond
Zajedno za zdravstvo, koji je vodila uz koordinaciji sa lokalnim vlastima kako bi izbegla dupliranje aktivnosti. 

„Organizovali smo Zoom sastanak sa našim Upravnim odborom i upravnikom bolnice koji nas je informisao o svim urgentnim potrebama. Naši odnosi sa lokalnim vlastima i bolnicom su veoma dobri tako da smo brzo našli zajednički jezik. Mi smo najveća neprofitna organizacija na ovom području pa su se ljudi prirodno oslonili na to da ćemo rešiti problem, a donatori su nam novac uplaćivali direktno“, rekla je Kristijana Metea iz Lokalne fondacije Tara Fagaraš.  

Za fondaciju Banatul Montan iz Rešice, najnoviju lokalnu fondaciju u Rumuniji, pandemija je predstavljala rani test sposobnosti da efikasno reaguje na vanrednu situaciju i tako podstakne svoju lokalnu zajednicu na aktivizam i delovanje. Do sredine jula ova fondacija, koja inače opslužuje jedan od najmanje naseljenih okruga u Rumuniji sa manje od 300.000 stanovnika, prikupila je 80.347 evra za svoj COVID-19 urgentni fond. 

Lanac dobročinstva

Prva akcija fondacije Banatul Montan je predstavljala odgovor na apel koji je lokalna kovid ambulanta za hitni prijem pacijenata uputila putem socijalnih mreža. Direktor fondacije Razvan Fodor je brzo uvideo da fondacija može da se uključi i pomogne: „Analizirao sam situaciju i pomislio da bi kampanja bila mnogo uspešnija ako bi je preneli na našu veb stranicu i počeli sami da prikupljamo sredstva. Zapravo, smatrao sam da bi naše učešće dodalo vrednost kampanji, donoseći joj kredibilitet i transparentnost.“ Odziv građana je bio neverovatan: tokom prve noći, fondacija je uspela da prikupi 60% sredstava neophodnih da se postigne cilj. 

Slične stvari su se dešavale i u drugim delovima Rumunije: Lokalna fondacija Tara Fagaraš je prikupila 100.000 evra od 140.000 stanovnika a Lokalna fondacija Temišvar je, tokom pet nedelja, prikupila 211.000 evra u novcu i robi, čime je premašila ukupna sredstva prikupljena tokom cele prve dve godine svog postojanja. 

Korporativni donatori su takođe dali svoj doprinos. Lokalna fondacija Galati je dobila donaciju od 50.000 evra od jedne od najvećih kompanija u tom okrugu, a Lokalna fondacija Banatul Montan je inspirisala korporativne donatore svog godišnjeg maratona da sredstva preusmere u njihov fond za odgovor na COVID-19. Druge kompanije su počele da slede ovaj primer i to je dovelo do lanca dobročinstva u kom je svaki čin darivanja podsticao i druge na dobra dela. 

Koordinacija u sred zabune

COVID-19 inspirisao talas dobročinstva u Rumuniji a poverenje ukazano lokalnim fondacijama je moralo da se opravda besprekornim i efikasnim upravljanjem doniranim sredstvima. Ipak, kako je situacija bila veoma promenjiva i neizvesna, i nivo straha i konfuzije je često bio zaista visok. Najveću podršku koordinaciji i usmeravanju aktivnosti, kao i nesmetanom protoku informacija između različitih delova zemalja, pružilo je osnivanje Nacionalnog fonda za hitne slučajeve od strane Asocijacije za odnose u zajednici (ARC) koji su činile lokalne fondacije, druge neprofitne organizacije i zdravstvene institucije. U vreme kada su jednostavne hirurške  maske koštale pet puta više od uobičajenog, kada je medicinsko osoblje pokušavalo da se snađe u vanrednoj situaciji i kada je odgovor Vlade bio izrazito spor, mreže organizacija civilnog društva su pokazale da su dorasle situaciji i da mogu da reaguju korak ispred svih.

 

„Činjenica da smo imali koordinaciju sa drugim lokalnim fondacijama je bila od izrazitog značaja jer smo mogli da koristimo iskustva drugih. Tamo smo postavljali razna pitanja i, čak i ako nije bilo tačnog odgovora, zajedno smo dolazili do novih ideja i rešenja. Ovo nam je bio najvažniji izvor podrške.“, rekla je Lilijana. 

Jedan od primera za ovu tvrdnju bila je nabavka medicinskih sredstava. Lokalno bolničko osoblje bi sastavilo spiskove neophodne opreme i, kroz zajednički rad, lokalne fondacije bi razrađivale strategiju za najbolji pristup zalihama, učeći usput snalaženje na nestabilnim tržištima gde su cene i potrebe visoke, a zalihe niske. „Cene zaštitne opreme su bile naprosto šokantne. Nisam mogla da verujem koliko skupa može biti jedna jednokratna maska. Pa nisu valjda napravljene od zlata“, priseća se Lilijana. 

Naručivanje opreme bilo je jedno, a kašnjenje u isporuci drugo. „Naša prva narudžbina maski je ujedno bila i najstresnija. To je bio prvi zajednički poduhvat sa drugim lokalnim fondacijama. Obećano nam je da će maske stići za dva ili tri dana. Bio sam pod stresom jer su paketi stigli tek nakon mesec dana. Dobavljači su odlagali i davali razne izgovore: da su maske naručene ali da ih drže na carini, a zatim se ispostavilo da ih nisu ni naručili!“ kaže Razvan. Slično tome, dva ventilatora koje je Lokalna fondacija Tara Fagaraš naručila još u martu, u bolnicu su stigla tek u junu. Zbog toga je prioritet postalo to da se oprema nabavlja direktno, a ne preko distributera. „U jednom trenutku smo shvatili da su dostupne zalihe važnije od novca. Nabavka je predugo trajala i, kako proizvodi nisu stizali, pojačavao se osećaj da gubimo vreme. Bili smo srećni svaki put kada bi otkrili zalihe maski koje su mogle da budu isporučene bolnicama već sledećeg dana“, dodaje Danijela. 

Poverenje javnosti kao osnova za sve

Pored novca, podrška javnosti za rad lokalnih fondacija je poprimila i druge oblike, uključujući donacije u robi, volontiranje itd. U Fagarašu, Kristijana je išla od kuće do kuće prikupljajući donacije za Fond Zajedno za zdravstvo: „Odziv zajednice je bio neverovatan. Nemam reči … Mobilisali su se, ne nužno samo da bi prikupili novac, već da nam pomognu koliko su mogli. Kada bi nas stariji sugrađani kontaktirali oko odlazaka na lekarske preglede, mobilisali smo dobrovoljce da ih prevezu kolima. Mnogi ljudi su donirali vreme i uključili se u naše aktivnosti. “

„Nikada nisam doživela tako intenzivnu saradnju kao u ovom periodu. Za pet nedelja osetila sam svu ljubav, rad, energiju i resurse koje smo pažljivo gradili tokom četiri godine postojanja fondacije “, kaže Danijela. Kada nismo mogli da nađemo dobavljače koji bi nam brzo dostavili robu ili materijal, lokalne fondacije su tražile druga rešenja: na primer, organizovali smo radionice o šivenje maski za lice, a neke kompanije su zaustavile proizvodnju i donirale svoju zaštitnu opremu lokalnim fondacijama i bolnicama. 

Mreže dobrote

Tokom ovog perioda, Asocijacija za odnose u zajednici (ARC) je pokušavala da popuni praznine i odgovori na hitne potrebe, usklađujući finansijska sredstva Nacionalnog fonda za vanredne situacije sa novonastalom situacijom na terenu. Za njih je pandemija predstavljala potvrdu uspešnosti 19 godina uloženih u izgradnju infrastrukture – ili „mreža dobrote“ – za razvoj filantropije u Rumuniji. 

Kada su lokalni zahtevi za pomoć prevazišli mogućnosti lokalnih fondacija da ih reše, ARC je počeo da pruža dodatnu podršku. U svakodnevnim razgovorima sa lokalnim fondacijama, ARC je popisao potrebe bolnica širom zemlje i krenuo sa nabavkama na veliko, koje su značajno spustile cene. Na primer, ARC je nabavio 7.400 kombinezona koji su distribuirani širom zemlje uz pomoć 31 organizacije, uključujući i lokalne fondacije i bolnice.

 

Nacionalni odgovor iz Bukurešta

U glavnom gradu Rumunije, Lokalna fondacija Bukurešta je osnovala Nacionalni urgentni fond, čiji je cilj da pomogne ugrožene i marginalizovane zajednice. Informacije o Fondu distribuirane su putem mreže lokalnih fondacija, a sve predloge koji su dostavljani je Lokalna fondacija Bukurešta procenjivala i, u skladu sa tom procenom, podržavala. „Sve je bilo izuzetno hitno i zahtevalo je brzu reakciju. Bilo je veoma teško birati između, na primer, dece iz Argeša i dece iz Targu Mureša. Svi su bili u istom riziku. Kako se bira? Koristili smo neke vrlo nesavršene formule poput geografskog balansa“, objasnila je Alina Kasprovči, direktorka Lokalne fondacije Bukurešt. 

Do sredine maja, Fond je obezbedio 175.225 evra za podršku 46 inicijativa u Bukureštu i drugim županijama, tako pomažući preko 11.000 ljudi. Od prikupljenih sredstava, 75.225 evra su bile internet donacije klijenata ING banke. „To predstavlja apsolutni rekord u kampanjama putem internet bankarstva, s obzirom na to da je prosečna donacija bila oko 10 evra. Samo za Uskršnji vikend prikupljeno je 30.000 evra“, seća se Alina.

Iskustvo upravljanja Fondom ukazalo je na velike nejednakosti između Bukurešta i drugih delova zemlje. „Shvatam da su prioriteti koje smo postavili za Bukurešt i dalje dobri“, primetila je Alina, „ali su manje relevantni i primereni za ostatak Rumunije. Biće potrebno mnogo novca i mnogo rada da se zemlja izvuče iz siromaštva “, zaključuje ona. U tom smislu ona navodi da je Fond ponudio samo privremeno olakšanje. „Činjenica da doniramo hranu nedelju ili dve ne rešava problem, ali bar sprečava da se stvari pogoršaju.“

Težak put ka „normalnosti“

Odgovor na COVID-19 predstavljao je transformativno iskustvo za rumunske lokalne fondacije. Testirala je njihovu efektivnost i produbila njihovu ukorenjenost u zajednici, ulivajući im novo samopouzdanje, hrabrost i energiju. Pandemija je, međutim, stvorila i nove izazove kojima se lokalne fondacije moraju prilagoditi i na njih odgovoriti: programi će morati da se preispitaju, radiće se na revizijama budžeta a preispitivaće se i njihova uloga u zajednici.

 

„Prezadovoljna sam što sam mogla da radim na nečemu što direktno utiče na poboljšanje situacije u mom okruženju. Međutim, svesna sam da nas to može pogoditi sa finansijske i administrativne strane. Ako se sutra obratimo našim partnerima da ih zamolimo da podrže neke naše druge programe, mogu nas bez problema odbiti uz obrazloženje da su nas već podržali“, kaže Kristijana. Drugi su takođe zabrinuti zbog svog finansijskog položaja. Razvan, na primer, nije siguran koliko će ljudi podržati njihovu godišnju fandrejzing kampanju koja počinje za nekoliko nedelja. 

Jedan od najvećih prioriteta za lokalne fondacije biće zadržavanje novih i dugoročnih donatora, čak i ako to podrazumeva reviziju aktivnosti koje su u prošlosti bile ključne za povezivanje lokalnih fondacija sa zajednicom. Na primer, Lokalna fondacija Tara Fagaraš uspešno je održala svoju godišnju biciklističku manifestaciju na internetu dok je Lokalna fondacija Bukurešta svoju plivačku manifestaciju preimenovala u „Plivajmo kod kuće“ i tako prikupila 116.475 evra od skoro 4.300 donatora. 

COVID-19 je takođe naglasio važnost postojanja rezerve ili fonda za vanredne situacije koji se mogu relativno brzo rasporediti u krizi. „Da je nešto slično postojalo od starta, bili bi mnogo opušteniji. Uvereni smo da je baš važno biti spreman za krizu i razmislićemo o tome kako možemo biti spremniji u budućnosti. Još ne znam da li ćemo transformisati naš trenutni Fond za vanredne situacije ili ne, ali vrlo intenzivno razmišljamo o tome kakav bi alat za reakciju mogao biti najkorisniji “, kaže Lilijana. „Shvatila sam koliko je svaki dan i svaka sekunda važna i koliku razliku može da napravi. Na primer, nije isto da li kupujete proizvod po pristojnoj ceni ili ga plaćate tri puta više za par dana“, primećuje Danijela. 

Situacija u Rumuniji je i dalje zabrinjavajuća. Od sredine juna, broj slučajeva je u stalnom porastu. Samo 21. avgusta registrovano je više od 1.392 novih slučajeva, što je više nego tokom vanrednog stanja na proleće, kada je taj broj bio bliži 500. Srećom, lokalne fondacije još uvek nisu završile svoje fandrejzing kampanje, a neki čak imaju spremne rezerve za naredne talase. Oprezni su i svesni da će pandemija potrajati. Možda podrška lokalnih zajednica neće biti toliko velika ali, u globalu, zahvaljujući njihovom ranom odgovoru na COVID-19, lokalne fondacije imaju iskustvo i bazu podrške na koju se mogu osloniti u budućnosti. 

Inovacijom do participacije: Lokalne fondacije iz Srbije ugostile kolege iz Evrope

Uz podršku Evropske inicijative lokalnih fondacija, Trag fondacija je, zajedno sa lokalnim fondacijama u Nišu, Pančevu i Staroj Pazovi, dobila izuzetnu priliku da ugosti prijatelje i saradnike iz lokalnih fondacija iz Rumunije, Mađarske, Finske, Letonije, Poljske, Hrvatske, Francuske, Nemačke, Italije, Španije, Rusije, Gruzije i Severne Irske.

Priče lokalnih fondacija iz Srbije kao inspiracija u međunarodnom vodiču

Tri lokalne fondacije (čije je osnivanje podržala Trag fondacija) u Nišu, Pančevu i Staroj Pazovi, postigle su odlične rezultate, a priča o tome našla je mesto i u vodiču “A Guide To Community Foundations In Serbia”, (Vodič za lokalne fondacije u Srbiji”), uz podršku Evropske inicijative za lokalne fondacije (ECFI – European Community Foundation Initiative).

Go to Top